Vjerovatno je većina vas čula za ovaj naziv,ali niste znali ili niste bili sigurni o čemu se radi? U daljem tekstu pokušaćemo da vam objasnimo šta je to bitkoin i zašto se u posljednje vrijeme dosta priča o ovoj valuti. Pokušaćemo i da vam objasnimo sam princip rada i nastanka ove digitalne valute o kojoj se malo zna.

 

Šta je to Bitkoin?

Bitkoin (bitcoin) je vrsta digitalnog novca, koji je stvoren elektronskim putem. Bitkoini nisu štampani, kao dolari i evri već su proizvedeni od strane programera širom svijeta, uz pomoć softvera koji rješava matematičke probleme. Šta je toliko posebno u njima? Ukratko, u pitanju je decentralizovan finansijski sistem kod kojeg se koriste različite verzije šifrovanja(Kriptovanje) za verifikaciju transakcija i kreiranje novih jedinica valute. Kriptovalutama poput bitkoina,ne upravlja centralna banka niti bilo koja druga institucija ili pojedinac. Njima upravljaju njeni korisnici, a sve odluke se donose konsenzusom. Nedostatak centralne vlasti koja bi upravljala valutom ima svoje mane i prednosti. Najočigledniji problem je nestabilnost kriptovaluta. Za razliku od nacionalnih valuta, gde centralne banke imaju na raspolaganju čitav niz alata kojima valutu održavaju koliko-toliko stabilnom, kriptovalute su potpuno prepuštene tržištu, to jest, zakonu ponude i potražnje. Sa druge strane, nacionalne valute imaju svoje probleme pa su tako dosta osjetljive na politička dešavanja u svijetu. Kriptovalute, kao globalne i decentralizovane, nisu pod kontrolom nijedne države i samim tim su manje osetljive na politička dešavanja. Ipak, primećuje se jasan trend rasta cijene bitkoina svaki put kada se dogodi neka politička ili finansijska kriza u svijetu ,pa čak i kada samo postoji naznaka da bi moglo biti krize. Cijena je rasla tokom kiparske krize, grčke krize, nakon Bregzit referenduma i predsjedničkih izbora u Americi. Dakle, kad god je povjerenje u postojeći sistem poljuljano, određeni broj ljudi očigledno alternativu vidi u kriptovalutama od kojih je bitkoin vodeći.

Ranije su postojale kriptovalute kao što su e-gold ili Libery Reserve kako bi se izbjegla zavisnost od banaka ali je u praksi jedna centralizacija zamijenjena drugom, pa su vrlo brzo propale.

S obzirom na nedostatak kontrola i regulacija, mnoge države su razumljivo nepoverljive kada je bitkoin u pitanju. Međutim,tehnološki naprednije države poput Japana već prihvataju bitkoin i slične valute kao validne načine plaćanja.

 

 

Kako koristiti bitkoine?

 

Baš kao i pravi novac, bitkoin se koristi prilikom kupovine ili investicija, dok ga neki koriste i kao pouzdan način međunarodnog slanja novca. Ipak, da bi to bilo moguće, kao i za svaku “normalnu” valutu potreban vam je novčanik ili mjesto gdje ćete držati svoje bitkoine . Danas postoje mnogi virtuelni “novčanici” u kojima možete čuvati svoje Bitkoine, a neki od najpoznatijih su: “desktop wallet, “mobile wallet”, “online/web based wallet”, “hardware wallet”…

Bitkoin novčanici dolaze sa bitkoin adresama. Ove adrese su alfanumeričke i sastoje se od 27 do 34 karaktera. Postoji veliki broj bitkoin servisa koji imaju lak korisnički interfejs i koji omogućavaju generisanje bitkoin adrese, kao i slanje i primanje istih. Kako biste poslali bitkoin potrebno je da u svom virtuelnom novčaniku imate bitkoine, unesete adresu primaoca i kliknete na “pošalji“. Prilikom svake transakcije postoji određena provizija, tzv. “miner’s fee”, koja služi za održavanje servera koji omogućavaju slanje bitkoina.

Bitkoine možete trošiti na svim mestima koji prihvataju ovu valutu kao validno sredstvo plaćanja. Takođe, od kompanija poput Wirex i Coinbase moguće je dobiti Visa/Mastercard karticu koja će biti povezana sa vašim bitkoin nalogom.

Vrijeme potrebno da se izvrši jedna transakcija je teško predvidivo i uglavnom iznosi negdje oko sat vremena, dok to vrijeme varira u odnosu na broj bitkoina koji se prenose u transakcijama.

 

Kako biti siguran u bitkoin?

Transfer bitkoina bilježi se u takozvanom “bitcoin blockchain-u” koji je javan i koji se ne može izmjeniti ili obrisati. Na tom mestu se vide sve transakcije na svetu koje su izvršene sa bitkoinima. Blokčejn ili lanac blokova(u slobodnom prevodu), glavna je inovacija bitkoina. Naime, sve počinje od servera sa vremenskom verifikacijom tzv. “TimeStamp” servera. Ovaj server omogućava postavljanja digitalne informacije o vremenu, u bilo koji document ili kompjuterski podatak. Najpoznatiji je Majkrosoftov “TimeStamp” server koji služi kao zaštita od hakerskih napada. Niko, pa ni tvorac dokumenta, ne može izmjeniti informaciju o trenutku nastajanja tog dokumenta na mreži. Ovi vremenski pečati osiguravaju da podaci o hronologiji transakcija budu trajno zapisani u Bitkoin mrežu kroz fajlove koje nazivamo blokovima. Jedan blok je potvrda o jednoj ili svim najnovijim Bitkoin transakcijama koje nisu zabeležene u predhodnim blokovima. Novi blokovi dodaju se na poslednji blok formirajući tako lanac.

Svaki blok ‘pamti’ i referiše na transakcije koje su postojale neposredno prije njegovog nastajanja, tako da se one slažu po hronologiji nastanka. Svaki novi blok potvrđuje nastavak ovog niza. Jednom stvoren blok se ne može obrisati i on zauvijek postoji u lancu.

Svi blokovi u lancu imaju samo jednu putanju prema izvornom ili “genesis” bloku. Prva transakcija u tom bloku bila je plaćanja nagrade od 50 BC njenom kreatoru Satošiju.

Kako pronaći bitkoin?

Transakcije kod bitkoina su nepovratne, tj. ukoliko nekome pošaljete bitkoin, njega više ne možete vratiti u svoj posjed,već to može uraditi samo osoba kojoj je bitkoin poslat, i to na isti način na koji ste ga vi njemu poslali.

Medjutim jedan od osnovnih i najčešćih načina “dobijanja” bitkoina je mining ili rudarenje. Baš kao i proces dobijanja zlata ili nekog drugog plemenitog metala, tako i za bitkoin morate poprilično da se pomučite.Primarni zadatak rudarenja je da dozvoli mreži korisnika da dođu do rešenja “matematičke jednačine” koncenzusom, ali isto tako (i mnogo važnije) to je mehanizam zaštite samog sistema. Svi “rudari” zajedno proveravaju i unose nove informacije u ovaj registar i zajedno odbacuju sve pokušaje lažnih transakcija prostom većinom i prateći vremenski raspored transakcija. Bilo koja osoba na svijetu može postati rudar bitkoina – u nekoliko klikova možete doći u posjed softvera koji će na vašem računaru obavljati razne matematičke operacije i za svoj rad biti nagradjen bitkoinima. U slučaju BitCoin-a procesorsko vreme i električna energija je ono sto se troši. Međutim, to ni malo nije lako jer je za rudarenje jednog bitkoina potrebno poprilično dugo vremena (zavisi od jačine i brzine vašeg računara). Zbog toga su ljudi počeli da udružuju svoje računare u mrežu kako bi ovaj proces obavljali zajedno i tako skratili potrebno vrijeme za kreiranje jednog bitkoin bloka.Servisi koji omogućavaju ovo udruživanje nazivaju se ‘rudaski bazeni’ ili “mining pools” i oni na fer način raspoređuju nagradu prilikom kreiranja blokova za bitkoine. Drugim riječima, koliko ste vremena i procesora utrošili toliki je i djelić torte koji dobijate.

 

Iako je rudarenje bitkoina jako skup proces, treba napomenuti i da je sam broj mogućih bitkoina konačan, tj. nije moguće napraviti beskonačno mnogo jedinica ove kriptiovalute.Tačnije, protokol po kome bitkoin djeluje kaže da je moguće napraviti 21 milion bitkoina i ni jedan više. Samim tim način dobijanja bitkoina je sve teži i teži kako se broj poznatih bitkoina približava ovoj granici. O popularnosti ove valute govori i činjenica da je u aprilu 2010. godine, cijena jednog bitkoina iznosila  0,003 dolara, dok je 26. maja ove godine cijena jednog bitkoina iznosila oko 2400 dolara.

 

Vrijeme će pokazati koliko će biti potrebno da se do te granice dodje, kao i šta će se sve moći kupovati ovom kripovalutom s obzirom na to da sve više trgovina širom svijeta priznaje ovaj način plaćanja.

Za sve dodatne informacije o bitkoinima posjetite zvanični web sajt bitcoin.org